TRIUMPH

Koncert iz ciklusa šefa dirigenta

O KONCERTU

Koncert “Triumph” okuplja tri kompozitora čija djela, svako na svoj način, svjedoče o istrajnosti, stvaralačkoj snazi i umjetničkom nadahnuću. Prokofjev svojim “klasičnim” pogledom u prošlost gradi most prema savremenosti, otvarajući večer djelom koje zrači jasnoćom, elegancijom i duhovitim kontrastima.

Haydnov koncert za trubu donosi trenutak virtuoznosti i svečanosti u kojem će se publici predstavit mladi i perspektivni solist Nikola Curović.

Večer završava jednim od najdubljih i najpotresnijih simfonijskih djela romantičnog repertoara Šestom simfonijom Petra Iljiča Čajkovskog.

Kroz ove različite muzičke glasove, koncert “Triumph” slavi umjetnost kao prostor u kojem se borba, nadahnuće i ljudska osjetljivost spajaju u jedan jedinstven izraz.

NA PROGRAMU

Sergej Prokofjev: Simfonija br. 1 u D-duru op. 25 “Klasična”

Joseph Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru

Petar Iljič Čajkovski: Simfonija br. 6 u h-molu, op.74, “Patetična”

Ivo Lipanović, dirigent

Dirigent Ivo Lipanović rođen je u Dubrovniku, a podrijetlom je iz Lumbarde na Korčuli. Dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Igora Gjadrova i kod Lovra pl. Matačića.

Godine 1986. pobijedio je na natjecanju mladih dirigenata u Zagrebu, te je iste godine, na poziv maestra Vjekoslava Šuteja, angažiran kao zborovođa i dirigent u Operi HNK u Splitu.

Od 1992. do 1998. godine ravnatelj je Opere HNK u Splitu i umjetnički ravnatelj glazbenog programa Splitskog ljeta. U Splitu je ravnao brojnim koncertima, baletima i opernim premijerama, među kojima se posebno ističu Verdijevi Lombardijci, Falstaff, integralna izvedba Aide, Bizetova Carmen, Straussova Salome te prva scenska izvedba u Hrvatskoj Berliozova Faustova prokletstva.

Gostovao je u Operi HNK Zagreb, Operi HNK „I. pl. Zajca” u Rijeci te dirigirao orkestrima Zagrebačke filharmonije, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Varaždinskim komornim orkestrom te u inozemstvu: Simfonijskim akademskim orkestrom iz Seoula, Simfonijskim orkestrom Beneventa, Orkestrom opere iz Cagliarija, Orkestrom Arena di Verona, Orkestrom Deutsche Oper iz Berlina, Filharmonijskim orkestrom Nice, MDR simfonijskim orkestrom iz Leipziga, Slovenskom filharmonijom i Simfonijskim orkestrom slovenske radio-televizije.

Godine 1998. praizvodi i snima ciklus madrigala za djevojački zbor i instrumentalni ansambl Spiriti eccellenti hrvatskog skladatelja Petra Bergama.

Od 1995. godine intenzivno nastupa u inozemstvu – u Seoulu ravna premijerom Verdijeva Don Carlosa, u Državnoj operi u Ankari izvodi Carminu Buranu, Andreu Chéniera, Carmen i Fausta, a u Italiji s velikim uspjehom debitira u Cagliariju s Gounodovim Faustom, kao i u Sassariju s Mascagnijevom Cavallerijom Rusticanom. Tijekom 1996. u Veroni s pijanistom Aldom Ciccolinijem integralno izvodi Saint-Saënsove glasovirske koncerte i simfonije F. Mendelssohna.

Višegodišnji je docent i stalni gost dirigent u Teatro Lirico Sperimentale u Spoletu na specijalizaciji za mlade pjevače i orkestralne glazbenike, gdje je ujedno dirigirao premijerama Gounodova Fausta, Massenetova Werthera i Mozartovih Le nozze di Figaro, Mascagnijeve Cavallerije Rusticane, Wolf-Ferrarijeve Il segreto di Susanna te Puccinijeve Manon Lescaut.

U ožujku 2000. dirigira premijerom Evgenija Onjegina u Opéra de Nice s velikim opernim zvijezdama Barbarom Hendricks, Vladimirom Chernovom, Zoranom Todorovićem i Mattijem Salminenom. Nakon uspješnog debija u listopadu 1999. u Deutsche Oper u Berlinu s Orffovom Carminom Buranom, ponovno je angažiran te, s velikim uspjehom, na dan Verdijeve smrti (27. siječnja 2001.) dirigira svečanom predstavom Falstaffa u toj poznatoj opernoj kući.

Nakon Onjegina u Nici, započinje plodnu umjetničku suradnju sa sopranisticom Barbarom Hendricks. Zajedno koncertiraju u Švicarskoj i Francuskoj, a u listopadu 2003., nakon uspješnog koncerta u Zagrebu, ostvaruju veliku francusku turneju sa završetkom u poznatom pariškom kazalištu Châtelet.

Od 2001. do 2003. bio je na dužnosti generalnog glazbenog ravnatelja Državne opere u Ankari i Festivala u Aspendosu.

Dobitnik je nagrade „Milka Trnina” Hrvatskog društva glazbenih umjetnika za 2003. godinu.

Godine 2004. u Bresci dirigira Madamom Butterfly u povodu 100. obljetnice konačne verzije te Puccinijeve partiture s ansamblima veronske Arene, a u Teatro Filarmonico u Veroni 2005. postavlja novu produkciju Verdijeve Traviate.

U posljednjih nekoliko godina intenzivnije nastupa u hrvatskim opernim kućama. Tako u sezoni 2007./2008. u sva četiri nacionalna kazališta dirigira premijerama: Gotovčev Ero s onoga svijeta (HNK „I. pl. Zajca” Rijeka), Puccinijevu Manon Lescaut (HNK Split), Puccinijev TriptiH (HNK Zagreb) te Rahmanjinovljeva Aleka i Mascagnijevu Cavalleriju Rusticanu (HNK Osijek).

Godine 2009. u Teatro Vittorio Emanuele u Messini ravna premijernom izvedbom Bizetove Carmen, a u Rijeci praizvodi novu domaću operu Alfija Kabilja Casanova u Istri.

U srpnju 2010. premijerno dirigira simfonijskim koncertima i operama Cavalleria Rusticana i Pagliacci na festivalu Luglio musicale Trapanese na Siciliji, da bi sljedeće godine dirigirao premijerom Puccinijeve Tosce, a 2014. Bizetove Carmen.

Godine 2012. u HNK Split, a za Muzički biennale Zagreb, praizvodi operu Maršal hrvatskog skladatelja Silvija Foretića.

S Invom Mulom i Zagrebačkom filharmonijom snimio je za Virgin CD Il bel sogno s arijama iz opera Gounoda, Masseneta, Puccinija i Verdija. S Elenom Mosuc i Zborom i Simfonijskim orkestrom HRT-a za Sony snimio je CD s arijama Rossinija, Bellinija i Donizettija.

Uz maestra Šuteja višegodišnji je dirigent humanitarnog spektakla Opera pod zvijezdama na zagrebačkoj Šalati, kao i mnogih koncerata Zagrebačke filharmonije na kojima su nastupile operne zvijezde José Carreras, Inva Mula i Denyce Graves.

Od 2007. godine djeluje kao samostalni umjetnik stalno nastanjen u Zagrebu, a od listopada 2014. postavljen je za ravnatelja Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i ravnatelja glazbenog programa Splitskog ljeta.

NIKOLA CUROVIĆ, truba

Rođen je u porodici muzičara 2010. godine. Ovaj izuzetan muzički talenat je od svoje pete godine učio od svog oca, Zorana Curovića. Sa velikom odlučnošću i fokusom, mladi trubač je nastavio studije kod Franca Tradlera. Takođe je dobio važnu umjetničku inspiraciju na majstorskim kursevima kod Matthias Höfsa, Daria Teskere i Gabora Tarkövi.

Od 2017. godine Nikola Curović konstantno učestvuje na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima sa velikim uspjehom, više puta osvajajući prve nagrade. To uključuje takmičenje „Jugend musiziert“ u Njemačkoj i „Prima la musica“ u Austriji. Poseban uspjeh postigao je na međunarodnom takmičenju u Hrvatskoj, osvojivši i prvu i specijalnu nagradu, kao i prvu nagradu na nacionalnom takmičenju u maju 2024. godine u Libeku.

Kao solist, mladi i perspektivni umjetnik, redovno nastupa na sceni od svoje sedme godine, uključujući zapažene nastupe sa Bad Reichenhall filharmonijom, Collegia Musica Chiemgau i Kulturvereinigung Salzburg orkestrom.

Od 2021. do 2024. godine bio je član Omladinskog orkestra ATTACCA Bavarskog nacionalnog teatra u Minhenu. U junu 2024. godine primljen je na Pre-College studije za mlade talente u klasi prof. Patrik Hofera na renomiranom Univerzitetu Mozarteum u Salzburgu. Pohađa muzičku gimnaziju u Salzburgu, a od oktobra 2025. godine je i akademist Salzburg filharmonije.